Leita ķ fréttum mbl.is
Embla

Hrašsošin vķsindalķk

Hvernig er fjallaš um vķsindalegar nišurstöšur ķ fjölmišlum? Hverju į mašur aš trśa žegar vķn er eina vikuna óhollt og ašra vikuna grennandi. Gušmundur Pįlsson dagskrįrgeršarmašur segir frį:

"Tvö glös af raušvķni aš kvöldi, grennir ...og drepur krabbameinsfrumur!" Žannig hljómar fyrirsögn į ķslenskum vefmišli. Ķ greininni segir aš nż rannsókn hafi sżnt fram į aš žeir sem  drekka 1 -2 glös af raušvķni į kvöldi léttist hrašar. Ķ lok greinarinnar er hęgt aš smella į "heimild" og žį birtist samhljóša grein į heimasķšu nżsjįlensks fjölmišlafyrirtękis. Žar er lķka hęgt aš smella į "heimild" og žį fer mašur inn į heilsuvef žar sem svipašar upplżsingar koma fram, en nokkuš ķtarlegri. Smelli mašur į "heimild" žar er mašur sendur į vef sem sérhęfir sig ķ vķsindafréttum. Žar er fullyršingin ašeins bśin aš breytast. "Tvö glös af raušvķni aš kvöldi grennir" er oršiš: "Konur sem drekka ķ hófi, viršast sķšur žyngjast en konur sem drekka ekki." Og ef viš förum enn dżpra - ķ vķsindagreinina sjįlfa, undir lišnum "nišurstöšur," segir: Mišaš viš konur sem drekka ekki, žyngdust konur sem innbyrtu lķtiš eša hóflegt magn af įfengi minna og voru ķ minni hęttu į aš glķma viš ofžyngd eša offitu į 12.9 įra tķmabilinu sem žeim var fylgt eftir.”

Žannig opnaši hann vištal viš mig sķšastlišinn föstudag, og spurši hvort ekki vęri langur vegur frį frumheimildinni aš žeirri įlyktun um aš raušvķn grenni fólk?

Ķ spurningunni felst saga nęr allra vķsindafrétta, varfęrin įlyktun veršur aš slįandi fyrirsögn. Ķ endursögn umbreytist upprunalega hugmyndin, "raušvķnsdrykkja dregur śr lķkum į ofžyngd kvenna" veršur aš "raušvķn grennir". Ķ žessu tilfelli er um aš ręša hreina rangtślkun, žvķ aš žó eitthvaš dregur śr lķkum į ofžyngd er ekki vķst aš žaš virki sem megrunarlyf. Fyrsta nišurstašan fjallaši um konur, en alhęfingin um alla. Og ekkert ķ frumheimildinni fjallar heldur um įhrif raušvķns į krabbameinsfrumur.

800

 

Hvernig gengur žetta fyrir sig? Hvašan koma vķsindafréttir?

Žęr koma flestar śr fréttatilkynningum, śtbśnar af vķsindatķmaritum eša stofnunum. Algengast er aš žęr séu byggšar į samžykktri vķsindagrein sem lżsir nżrri rannsókn og nišurstöšum hennar. Einnig eru dęmi um aš žęr séu lżsi nżjum verkefnum, en ekki nišurstöšum, t.a.m. kanna į įhrif lżsis į greind barna eša fyrirhugaš er aš endurlķfga mammśta meš klónun.

Hvaš eru vķsindafréttir?

Vķsindafréttir eru af nokkrum megingeršum.

Fyrst eru afrek heimamannanna, fjallaš er um Borgneska kjarnešlisfręšinginn ķ Skessuhorni og breskra vķsindamanna į BBC.

Önnur gerš vķsindafrétta fjallar um heilsu eša eitthvaš sem ógnar heilsu. Undir žetta falla fréttir af farsóttum, t.a.m. Zika-veiran veldur örheila, lękning hefur fundist į krabbameini X, orsök einhverfu fundin eša bętt mešhöndlun alzheimer sjśklinga. Ķ žessum flokki er žvķ mišur oft um aš ręša oftślkun į nišurstöšum. Sem dęmi mį nefna fjölda frétta um efni sem drepa krabbameinsfrumur į tilraunastofu. Žaš er ekkert mįl aš drepa frumur, vandamįliš ķ krabbameinum er aš drepa bara krabbameinsfrumurnar en ekki ašrar frumur sjśklingsins.

Žrišja geršin eru fréttir af furšum, eins og tvķhöfša lamb fęddist ķ Dżrafirši, froskum rignir ķ Oregon, eša mašur fęšir barn.

Fjórši flokkurinn eru krśttfréttir, eins og sętur mauraętu-ungi tekur pela, hestur gengur kiši ķ móšurstaš eša vęngbrotinn fugl braggast ķ hśsdżragaršinum.

Fimmti flokkur vķsindafrétta spannar feilspor vķsindamanna. Vķsindamönnum finnst žęr fréttir vandręšalegar, en einnig įhugaveršar. Ķ žeim flokki er plastbarkalękninn Paolo Macchiarini nęrtękt dęmi. Slķkar fréttir eru mikilvęgar žvķ žęr veita vķsindamönnum ašhald - "Ef žś svindlar veršur skķturinn žinn borinn į torg", en žęr hjįlpa einnig vķsindasamfélaginu aš finna galla ķ uppeldi fręšimanna eša hvatakerfi vķsinda.

Sjötti flokkurinn er sjaldgęfastur, en undir hann falla fréttir af raunverulegum vķsindalegum framförum. Žarna er viss mótsögn, žvķ vķsindi mjakast ķ skrefum en sjaldan ķ stökkum. Sjaldgęft aš ein rannsókn valdi umbyltingu į fręšasviši eša afhjśpi svariš viš aldagamalli spurningu.

Af hverju erum viš svona žyrst ķ svona fréttir? (eins og um raušvķn sem grennir).

Hvers vegna dreifast skrżtnar vķsindafréttir eins og eldur ķ sinu?

Įstęšan erum viš. Mannlega nįttśra veldur žvķ viš žrķfumst į sögum og żktir hlutir nį athygli okkar.

Sögur sem feršast manna į millum eru žęr sem grķpa okkur. Leišinlegar sögur eša ruglingslegar dreifast ekki. Žvķ mišur eru nišurstöšur rannsókna ekki alltaf skżrar. Žau fjalla um ósvarašar spurningar og tilraunir og gögn og višmiš og nišurstöšurnar geta veriš misvķsandi eša óskżrar.

Ef gögnin eru skżr er nišurstöšum mišlaš sem frįsögn – sem sögu. Fréttatilkynningar eru skrifašar til aš kynna merkilegar eša nżjar rannsóknir, og sendar į fréttaveitur. Ef žęr eru gripnar er upprunalega tilkynningin endurskrifuš og nżrri frįsögn dreift. Hśn getur sķšan veriš endursögš, jafnvel nokkrum sinnum, og bjagast oft eitthvaš smį ķ hverri umferš (ef ekki er gętt aš skoša frumheimildir eša leita įlits annara sérfręšinga, eins og góšir blašamenn gera).

Į hverjum degi eru sendar śr žśsundir fréttatilkynninga um vķsindaleg efni, en bara nokkrar brjótast ķ gegnum mśrinn og nį dreifingu į heimsvķsu. Žęr sem nį ķ gegn hafa eitthvaš sérstakt viš sig, snerta einhverja taug eša vekja įkvešin hughrif. Dęmi um fyrirsagnir sķšustu vikna, tķmakristallar, manna og svķns blendingur, svartur massi żtir vetrarbrautinni...

Įhrifin eru ennžį meira įberandi į vefmišlum sem taka sig minna alvarlega. Dęgurmįlasķšur eša léttfréttaveitur eru algengur farvegur oftślkašra vķsindafrétta eša farskenndra fyrirsagna. Žęr žrķfast vegna žess aš fólk fer į žęr og skošar fęrslurnar (ofraust aš kalla žaš fréttir). Vinsęlustu fréttir į vefsķšum, bęši léttvęgari vefmišlum og įbyrgari fréttaveitum eiga mjög oft lįgan samnefnara – sem eru kynlķf, ofbeldi, hneyksli, misferli o.s.frv.

Įstęšan fyrir žvķ aš fyrirsagnir eru żktar er sś aš fólk klikkar frekar į żktar fyrirsagnir, og aš vefmišlar selja auglżsingar śt frį FJÖLDA flettinga. Ef mišlar seldu auglżsingar śt frį tķma sem fólk dvelur į hverri sķšu, žį vęri myndin e.t.v. öšruvķsi, žvķ žį vęri meira lagt ķ ķtarlegri skrif og minna af glansi eša hismi ķ kringum textann sjįlfann.

Žetta er mikilvęgasta atrišiš. Hegšun okkar netverja višheldur kjaftęšinu, žvķ viš skošum fęrslur og fréttir sem höfša til lįgra hvata.

Eru vķsindamenn hugsandi yfir umfjöllun fréttamanna og blaša?

Sannarlega er vķsindamönnum ekki sama um hvernig fjallaš er um nišurstöšur žeirra (eša žį sjįlfa). Žaš er verulega vandręšalegt ef nišurstöšurnar eru rangtślkašar, eša settar ķ samhengi viš einhverjar brjįlašar hugmyndir. Vķsindamenn vilja flestir aš nišurstöšur žeirra fįi sem mesta umfjöllun, fyrst og fremst mešal annara fręšimanna aušvitaš en žeim lķkar flestum kastljós fjölmišlanna (vķsindamenn eru manneskjur sem žarfnast athygli eins og viš öll).

Hvernig er fjallaš um vķsindi ķ ķslenskum fjölmišlum?

Umfjöllun um vķsindi hérlendis er dįlķtiš misjöfn. Margt er mjög vel gert, nokkrir góšir fréttamenn/blašamenn į RŚV, Fréttablašinu og Morgunblašinu standa žar upp śr. Umfjöllun um jaršfręši er yfirleitt į mjög hįu plani, m.a. vegna žess aš leitaš er til margra sérfręšinga sem hafa žį nįšargįfu aš mišla įstandi, óvissu og įhęttu. 

Į undanförnum įratugum hefur umfjöllun um vķsindi  minnkaš og rżrnaš aš gęšum į heimsvķsu. Žetta birtist į marga vegu, fęrri greinar um vķsindi ķ blöšum, styttri innslög ķ fréttatķmum, verri śtskżringar og andvķsindalegum röddum hefur veriš gefinn hljómgrunnur. radda heyra nżaldarpostular, snįkaolķusölumenn, andstęšingar bólusetninga eša loftslagsbreytinga, o.f.l.

Ślfhildur Dagsdóttir gerši śttekt ķ bókinni Sęborgina – og komst aš žvķ aš vķsindafréttir hérlendis sem fjalla um erfšafręši og stofnfrumur eru mjög rżrar. Fréttatilkynningar eru endurprentašar nęr oršrétt, sjaldgęft aš leitaš sé įlits sérfręšinga, eša aš nišurstöšur séu settar ķ vķšara samhengi.

Meš örfįum undantekningum eru fréttirnar daprar, žęr eru eiginlega hrašsošin vķsindalķk fréttaskot. Yfirleitt eru erlendar fréttir žżddar af BBC eša einhverju slappara, og dempt į vefinn. Markmišiš er aš grķpa athygli okkar og fį klikk-in, like-in og auglżsingatekjurnar.

Hvernig mį sporna viš žessu?

Įbyrgšin er okkar allra, vķsindamanna, fjölmišla og almennings.

Vķsindamenn žurfa aš bęta mišlun, bęši óvissu ķ vķsindum og žvķ žegar stašreyndirnar eru afgerandi. Žaš veršur aš śtskżra hvernig vķsindin virka, hvernig viš leitum svara viš spurningum og žvķ aš žekkingarleit er alltaf óvissuför. Vķsindin hafa ekki skżr og einföld svör viš öllu žvķ heimurinn er flókinn og ófyrirsjįanlegur.

Ekki er sķšur mikilvęgt aš vķsindin geta fundiš svör, og hafa fundiš afgerandi svör viš mörgum stórum spurningum. Vķsindamenn verša lķka aš standa upp og lįta rödd sķna heyrast, t.a.m. ķ įrferši žar sem sérhagsmunapotarar eru kosnir ķ ęšstu embętti. Sérhagsmunapotarar sem afneita vķsindalegum stašreyndum, af žvķ aš žaš hentar višskiptahagsmunum eša trśarlegri sannfęringu.

Fjölmišlamenn verša einnig aš hjįlpa til viš aš mišla vķsindum į betri hįtt. Vinna fréttir og pistla betur, skilja og endursegja rannsókn - ekki bara žżša eitthvaš ķ snatri og hoppa ķ nęsta verk. Nokkur atriši geta hjįlpaš hér, kanna uppruna fréttar og frumheimildir, rżna ķ framsetningu og tilraunatilhögun, leita įlits óhįšra sérfręšinga og kanna hvernig passar žessi nišurstaša viš vištekna žekkingu. Mikilvęgast er e.t.v. hvernig almennir fjölmišlar, sérstaklega vefmišlar eša dęgurmįlamišlar takast į viš vķsindalķk višfangsefni. Leyfa žeir sér aš dreifa allskonar pistlum um vķsindi, jafnvel žótt sannleiksgildi žeirra sé nęr ekkert, bara til aš auka umferš um vefsķšur og auglżsingatekjur? Hérlendis er nóg af slķkum mišlum, og eru pressan.is, spegill.is, dv.is einna ötulust ķ žessum geira.

Viš almenningur žurfum einnig aš axla įbyrgš. Meš žvķ aš klikka į pistil um tvķhöfša lömb, frétt um lauslętisgeniš, mynd af heilabilum hormónatröllsins, erum viš aš kjósa meš kjaftęšinu. Ef viš veljum vandašari pistla til lestrar og aš deila, sendum blašamönnum og ritstjórum žakkir fyrir vandaša umfjöllun (t.d. um įhrif loftslags į vistkerfi sjįvar eša heilsufarsvanda ķ dreifšum byggšum), og foršumst aš dreifa kjaftęšinu - žį höfum viš fęrst fram veginn. En į mešan viš getum ekki breytt okkar eigin hegšan, er hętt viš aš alvöru blašamennsku um vķsindi - eša ašrar fréttir sem mįli skipta - haldi įfram aš hnigna.

Pistill žessi fęddist eftir samręšur viš Gušmund Pįlsson į Rįs 2, sem fékk mig ķ vištal 3. febrśar. Ég kann honum góšar žakkir fyrir aš bjóšiš og markvissar spurningar. Vafasöm vķsindi - hvernig feršast slęmar vķsindafréttir.


« Sķšasta fęrsla

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband